Energetski stručnjak: "Sljedeća četiri tjedna su ključna. Ne treba dizati paniku"

I globalna i lokalna javnost strepe od mogućih ekonomskih posljedica još uvijek ne toliko dramatičnog rasta cijena nafte i plina. Zna se, naime, da se svaki rast cijena nafte prelijeva na rast cijena gotovo svega ostalog.

Neki u najcrnjim scenarijima spominju mogući rast cijene barela nafte čak do 200 dolara, koliko nikada nije dosegla.

"Iran bi ugrozio i svoj izvoz"

Energetski stručnjak Igor Grozdanić umiruje, pak, domaću javnost.

"Građane treba umiriti. Opskrba energentima neće doći u pitanje, naročito ne opskrba naftom. Iranu u konačnici nije cilj zaustaviti transport nafte kroz Hormuški tjesnac jer i sam je izvoznik nafte i plina. Gotovo dvije trećine nafte kroz taj tjesnac ide u azijske zemlje, prvenstveno u Kinu. Iran bi time ugrozio svoj izvoz, ali i opskrbu Kine", kaže.

"Najviše bi izgubile Europa i Kina"

Ključno je, ističe Grozdanić, hoće li američki predsjednik Donald Trump uspjeti riješiti sukob s Iranom u sljedeća četiri tjedna.

"Ako ne završi u ta četiri tjedna, onda bi moglo biti problema. Treba reći da bi, u energetskom smislu, Europa i Kina mogle najviše izgubiti u tom sukobu", dodaje.

Grozdanić kaže kako je Hormuški tjesnac strateška energetska točka u globalnim razmjerima i da već na samu najavu zatvaranja tjesnaca - a Iran je puno puta posezao za time - tržišta nafte i plina smjesta reagiraju. No i samom Iranu nije u interesu držati Hormuški tjesnac predugo zatvorenim jer bi time izolirao i sebe.

"Rizik postoji. I ima visoku cijenu"

U odnosu na energetsku krizu 2022. godine izazvanu ruskom agresijom na Ukrajinu, i Europa i Hrvatska su, kaže Grozdanić, danas otpornije na krizu jer su diverzificirale opskrbu. Pogotovo Hrvatska zahvaljujući terminalu za ukapljeni plin na Krku.

"No to još uvijek ne znači i povoljniju cijenu jer plin kupujemo po svjetskim, a ne domaćim cijenama."

Stoga Grozdanić barem zasad ne očekuje onako snažan udar cijena energenata kakav se dogodio početkom rata u Ukrajini. No rizik postoji. Naročito geopolitički rizik, kaže, a taj uvijek ima visoku cijenu.

Sve o napadu na Iran pratimo OVDJE.